KONTAKT: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

KAKO PRIPREMAMO DJECU ZA ŠKOLU

 

Da bi se dijete što bolje prilagodilo zahtjevima škole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motoričkih, socio-emocionalnih i intelektualnih. Mnogi roditelji griješe što forsirano uče dijete čitati i pisati kako bi mu olakšali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za školu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prstiće.

 

Priprema djece za školu obuhvaća:


• vježbanje hotimične pažnje (upućivanjem na sadržaje iz svakodnevnog života)
• razvijanje sposobnosti opažanja i promatranja (poticati djecu da detaljno pričaju o svemu što vide - prilikom šetnje, posjete liječniku i sl.)
• vježbe koncentracije (kod rješavanja raznih zadataka, kao i kod svakodnevnih aktivnosti kao oblačenje, pospremanje sobe i sl.), ali treba voditi računa da koncentracija djeteta prije polaska u školu obično nije dulja od 15 minuta
• stvaranje pozitivne slike o sebi
• stvaranje radnih navika (ako su stvorene na vrijeme, dijete će se kasnije lakše koncentrirati na zadatak)
• razvijanje kulturno - higijenskih navika


Ako stvaramo motivirajuće okruženje u kojem se podržava dječja radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, igra i stvaralaštvo, stvaramo dobre uvjete za budućeg uspješnog đaka – prvaka.

 

NE ZABORAVITE!

Neke djetetove osobine, sposobnosti i vještine su presudnije za uspješno školovanje od poznavanja slova.


Dobar start u školi ima dijete koje:


• ima dobru sliku o sebi,
• zna se zauzeti za sebe,
• zna rješavati probleme i sukobe,
• se ponosi uspjehom,
• podnosi neuspjeh,
• pomaže i dijeli s prijateljima,
• zna se dogovarati i pridržavati pravila,
• s upornošću završava što je započelo...

 

Što je korisno naučiti dijete prije škole?


Osamostaliti dijete u brizi za sebe u kulturno-higijenskim navikama pri jelu, oblačenju, korištenju WC-a, pranju i brisanju ruku, u brizi za svoje stvari...

Naučiti neke važne stvari ime i prezime (svoje i roditelja), adresu i broj telefona, riječi kulturnog ophođenja, siguran put od kuće do škole...

NIKADA NEMOJTE PLAŠITI DIJETE ŠKOLOM!!!!
(“Vidjet ćeš ti tamo, Dobit ćeš jedinicu, Ići ćeš u kut, …”)

ŠKOLU JE POŠTENIJE PREDSTAVITI U REALNOM SVJETLU
( “Sva djeca idu u školu – ona nam pomaže da postanemo veliki!”)
U nastavku ćemo navesti nekoliko sugestija koje mogu pomoći pri razvijanju
vještina potrebnih za svladavanje školskog programa.



Za uspješno usvajanje psihomotornih vještina psihomotornih vještinapsihomotornih vještina psihomotornih vještina potrebno je sazrijevanje, ali i vježbanje (potičite igre loptom, skakanje preko užeta, penjanje, trčanje, ali i samostalno oblačenje, zakopčavanje). Psihomotorne vježbe pridonose razvoju motornih vještina, ali i bogaćenju senzomotornih iskustava i funkcija, kao i socijalnom razvoju (vježbanjem u paru i s grupom djece potrebna je međusobna suradnja).

 

Da bi djetetu olakšali početno učenje čitanja i pisanja čitanja i pisanjačitanja i pisanja čitanja i pisanja, vježbajte s njim:


• vidno razlikovanje (uočavanje manjih razlika među predmetima, znakovima)
• slušno razlikovanje (pogodne su različite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima)
• usvajanje vremenskih (jučer - danas - sutra, prije - poslije) i prostornih odnosa (lijevo - desno, ispred - iza)
• usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne učenjem brojenja napamet), igranjem društvenih igara
• opće oblikovanje pojmova (zadaci kao: što se sve može obući, što je sve potrebno za pojedino zanimanje, što sve ubrajamo u pokućstvo i sl.)
• sposobnost klasifikacije (koje domaće životinje poznaje,voće, vozila) te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, školjke, lišće, dugmad, sličice....)



Da bi dijete usvojilo čitanje, nužan je razvoj predčitačkih vještina:


• Dijete prepoznaje da netko piše - postaje svjesno poruke (u dobi od 2,5 - 3 godine)
• Osvješćivanje razlika u slovu (s 4 - 5 godina) javlja se svijest o smjeru pisanja s lijeva na desno i odozgo - dolje, razumijevanje interpunkcije, prepoznavanje rime, prvog glasa u riječi.
• Spremnost na igru rastavljanjem riječi na glasove, uživanje u rimi.

Ta je svijest osnova za razvoj čitačke vještine jer omogućuje djetetu da tijek glasovnog govora podijeli u apstraktne jedinice - foneme koji će odgovarati pisanim simbolima - slovima (između 5 - 6 godina)
• Između 6 - 7 godina uspostavlja se spoznaja o korespodenciji između glasa i dogovorenog znaka za taj glas - slovo.

Za razvoj čitačkih vještina vrlo je značajna kvaliteta okoline djeteta - od pravilnog načina izražavanja odraslih, točnih imenovanja predmeta, do svakodnevnog čitanja djetetu. Pri tome je važna aktivna uloga roditelja, prilagođavanje načina čitanja govornim vještinama djeteta, izmjena čitanja i razgovora o slikama i tekstu (poticanje djeteta za što samostalnijim opisom slike i sadržaja priče.


NE ZABORAVITE !
ČITAJTE S DJETOM REDOVITO, ALI NE PREDUGO (10 – 20 MIN) NEKA TO BUDE VRIJEME ZA VESELJE, SMIJEH I LJUBAV

 

Prilagodba djeteta na školu ovisiti će i o njegovim socijalnim kompetencijama, o sposobnosti da bude prihvaćen u okolini. Dijete koje se nauči nositi s frustracijama i negativnim osjećajima lakše će se prilagoditi i okolina će ga lakše prihvati. Pretjerano zaštićivana djeca ili djeca koja teže podnose frustracije imati će više poteškoća u prilagodbi. Roditelj može pomoći djetetu u rješavanju konflikata s vršnjacima tako da razgovara s djetetom o njegovim poteškoćama, da ga uputi u razlikovanje prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja, da ga potiče na samostalno pronalaženje rješenja. Djetetu koje nije vješto u sklapanju prijateljstva, roditelj može savjetovati, kako da pridobije pažnju i zadrži naklonost drugog djeteta. Ako je dijete češće uključeno u fizičke sukobe s vršnjacima, dobro ga je savjetovati kako da ne reagira na provokacije druge djece, da se brani tako da ne ozlijedi drugoga, da razvija empatiju prema drugoj djeci.


Što roditelj može učiniti na planu socio-emocionalnog razvoja i osamostaljivanja?


• Biti dosljedan u svom odnosu prema djetetovim obvezama (stvaranju radnih
navika). Neka dijete samostalno posprema igračke, odijeva se, hrani, posprema krevet.
• Dozvoliti djetetu, u određenoj mjeri i situacijama, da uči na svojim pogreškama.
Ako dijete previše zaštićujemo razvija se osjećaj manje vrijednosti
• Ukoliko radimo umjesto njega, dijete gubi interes za tu aktivnost. Naučite ga da se samo počešlja, umije, opere zube, posprema svoje stvari... Na taj način stječe sigurnost u sebe i ponosno je jer je samo nešto učinilo.
• Važno je hvaliti dijete za sve što je pozitivno učinilo ili barem pokušalo učiniti, a izbjegavati kritike i kazne jer one produbljuju osjećaj nesigurnosti, izazivaju strah od pogreške i kazne i utječu na lošu sliku o sebi.
• Kad molite dijete da nešto napravi, objasnite zašto želite da to učini (npr.
"Pomakni ove igračke jer ne bih htio da netko padne preko njih", a ne "Napravi to jer ja tako kažem").
• Čak i kad ste ljuti na dijete, pokažite mu ljubav i poštovanje. Nikad ne kritizirajte dijete, već njegovo ponašanje.
• Svakodnevno razgovarajte sa svojim djetetom i slušajte ga, ali tako da stvarno čujete što vam govori. Ne možete s njim razgovarati i usput prati suđe, gledati TV ili nešto slično. Slušanje je najbolji način da shvatite o čemu razmišlja, kako se osjeća, kako uči i shvaća. Odvojite vrijeme koje ćete kvalitetno provoditi sa svojim djetetom. Pokušajte mu što češće pružiti priliku za nova iskustva jer će tako najlakše i spontano učiti o svijetu. Otiđite u muzeje, kazalište, knjižnice, ZOO vrt, izlete u prirodu...
• Svakom djetetu su potrebne granice i jasna pravila da bi se osjećali sigurnima. U postavljanju pravila i granica treba paziti na uravnoteženost i "pravu mjeru". Nisu dobra niti prekruta niti prefleksibilna pravila.
• Svakom djetetu je igra potreba. Ono u igri najlakše uči, opušta se, zabavlja, razvija motoriku, maštu, mišljenje, surađuje, obogaćuje govor.

 

  • hwa
  • hajde
  • kutak0
  • leptir
  • realnost100
  • djecanade
  • suncanimost
  • ercduga
  • svjetlo2
  • kiseljak
  • sunce-derventa
  • umnrlbl
  • buducnost100
  • jednakost